Što je to grafomotorika i zašto je treba razvijati?

Gruba motorika, fina motorika, grafomotorika. Što je sve zajedničko ovim pojmovima i zašto se tako često koriste kada govorimo o djeci u predškolskoj dobi? Što je to zapravo grafomotorika i kakvu ulogu igra u razvoju djeteta? U ovome tekstu pronaći ćete odgovore na najčešće postavljana pitanja, kao i praktične vježbe za razvoj grafomotorike.

Jednostavno rečeno, grafomotorika je vještina koja je potrebna za crtanje, a kasnije i za pisanje. Iako se čini kao nešto što je jako jednostavno, da bi dijete naučilo pisati, ono mora ovladati vještinama koje su usko povezane. Dijete te vještine vježba od najranije dobi, a da to ni ne zna. Kako bi dijete imalo savršenu kontrolu nad grafomotorikom i naučilo pisati, mora razviti sljedećih 5 različitih vještina:

Vizualno-perceptivne vještine: sposobnost vidjeti slovo ili riječ i dodijelite im značenje. Na temelju sposobnosti vizualne percepcije dijete može razlikovati boje, oblike, broj, veličinu i može se orijentirati u prostoru. U dobi od 6 godina može odrediti smjer (naprijed, natrag, odozgo prema dolje), zna listati knjigu, percipira dubinu i može prepoznati zrcaljene objekte.
Ortografsko kodiranje: sposobnost pamćenja slova i riječi i po potrebi ih „izvući” iz memorije i pravilno koristiti drugi je čimbenik za ovladavanje čitljivim rukopisom.
Motoričko planiranje i izvršenje: također se naziva praksija, a to je sposobnost izvođenja pokreta potrebnih za pisanje. Prvi korak je sama ideja o određenoj aktivnosti, tj. dijete mora imati u glavi ideju što treba ispuniti, a zatim prilagoditi način izvedbe tom cilju. U praksi to izgleda tako da dijete zamisli riječ koju želi napisati i onda čini sve što je potrebno da tu riječ dobije na papiru (od pravilnog hvatanja olovke preko odgovarajućeg pritiska i nagiba olovke na papir do ispisivanja riječi).
Kinestetička orijentacija: sposobnost prepoznavanja gdje se tijelo ili pojedini dijelovi tijela nalaze u prostoru. U ovom slučaju govorimo o položaju šake i prstiju kako bi dijete napravilo potreban pokret.
Vizualno-motorička koordinacija: tj. koordinacija oko-ruka. Kada dijete svlada ovu vještinu, ono je sposobno očima pratiti pokrete ruke i koordinirati ih. To znači da prilikom bojanja bojanke dijete neće bojicama prijeći van linija crteža, a pri pisanju će se držati redaka.

Dekleta in razvoj grafomotorike

Grafomotorika i priprema za školu

Razvijanje grafomotorike nije samo igra, nego vještina koju dijete mora steći prije polaska u školu. Upravljanje grafomotorikom jedan je od kriterija za upis djeteta u školu. Grafomotorika nije samo ispravno pisanje, već čitav niz aktivnosti. Uključuje pravilno sjedenje i držanje, ispravno držanje predmeta za pisanje i njegov pravilan nagib na papiru, kao i ispravan pritisak olovke na papir.

Grafomotorika je svojevrsni treći, najviši stupanj motorike. Na početku, dijete otkriva grubu motoriku i uči sjediti, ležati, hodati i skakati. Oko druge godine počinje se razvijati fina motorika, odnosno korištenje ruku i prstiju, a djeca vježbaju razne načine držanja predmeta, od hvatanja predmeta cijelim dlanom do nježnog hvatanja prstima. Uz finu motoriku razvija se i koordinacija oko-ruka koja je izravno povezana s kasnijim razvojem grafomotorike. Ova se koordinacija postupno poboljšava i omogućuje djeci da spontano crtaju i pišu kada za to dođe vrijeme.

Razvoj grafomotorike in risanja

Nesposobnost pisanja ne znači lijenost

Nerazvijena grafomotorika najčešći je razlog odgađanja obveznog pohađanja škole jer takvo dijete vrlo brzo počinje zaostajati za svojim vršnjacima. Grafomotorički poremećaji imaju tendenciju javljati se zajedno s drugim poremećajima, posebice u području artikulacijskih organa, odnosno sposobnosti govora. Znak koji ukazuje na nedovoljni ili spori razvoj grafomotorike je i djetetova nezainteresiranost za aktivnosti koje zahtijevaju rad rukama.

Obratite pažnju na to ako vaše dijete ne pokazuje posebno zanimanje za sastavljanje slagalica i kockica, ne zanimaju ga mali kućanski poslovi, odbija crtati, prebacuje bojice iz jedne ruke u drugu ili ne zna pravilno nacrtati osnovne oblike. Znakovi koji ukazuju na loše razvijenu grafomotoriku mogu biti i nemogućnost orijentacije u prostoru, bolovi u dlanu i zapešću pri crtanju (dijete previše pritiskuje olovku i nije dovoljno opušteno, olovku drži prečvrsto i kruto), ali i nemogućnost multitaskinga pri crtanju (ne može istovremeno slušati ni govoriti, može se usredotočiti samo na crtanje).

Mnogi roditelji koji primijete grafomotoričke poremećaje misle da je njihovo dijete lijeno i nemotivirano jer ga ne zanima crtanje i pisanje, a rukopis mu je nejednak i neuredan. Često im ne pomažu ni odgajatelji i odgajateljice koji djecu s grafomotoričkim poremećajima uspoređuju s vršnjacima i tako na jedan vrlo negativan način ukazuju na njihove poteškoće. Međutim, takav pristup dodatno će produbiti izbjegavajuće ponašanje kod djece s grafomotoričkim problemima. Drugim riječima, to znači da će djeca pokušati izbjeći crtanje ili pisanje kada će im biti zadan takav zadatak pa će umjesto toga tražiti da odu na WC, da naoštre bojice ili će radije izazvati nered u učionici i prihvatiti kaznu odgajatelja ili odgajateljice.

Djeci s grafomotoričkim poremećajima treba pristupati individualno i dati im vrijeme potrebno za izvršenje zadataka. Djeci koja imaju problem s ortografskim kodiranjem može pomoći zalijepljena abeceda u kut klupe kako bi se mogli osloniti na nju po potrebi. Često je potrebno koristiti alternativne sustave ocjenjivanja, tj. jedna ocjena dobiva se za izgled, a druga za sadržaj napisanog. Ako poremećaji grafomotorike potraju u kasnijoj dobi, u školi je ovoj djeci prikladno dati prednost usmenom izražavanju u odnosu na pismeno izražavanje.

Razvoj grafomotorike in borbe

Praktične vježbe za razvoj grafomotorike

Razvijanje fine motorike i grafomotorike vrlo je važno tijekom ranog djetinjstva. Djeca će kroz razne vježbe naučiti pravilno držati bojicu i olovku te razviti navike ispravnog sjedenja i položaja ruke na stolu. Dijete u određenoj dobi ne razvija grafomotoriku nužno pisanjem i crtanjem. Neka djeca u početku nemaju nikakav odnos s ovim aktivnostima i ne treba ih prisiljavati na njih dok za to ne dođe pravo vrijeme. Evo što vi možete učiniti za bolji razvoj grafomotorike djeteta u predškolskoj dobi:

Pomoć u kućanskim poslovima: dopustite djeci da pomažu u raznim kućanskim poslovima i gledajte ih kako napreduju. Dajte mi da mijese i valjaju tijesto, operu povrće, koriste žlice, otvaraju bočice, zaključavaju vrata, kvačicama vješaju odjeću, zakopčaju gumbe, motaju klupko vune, okreću vijke, brišu prašinu… Jednostavno neka pokušaju sve što bi poželjela raditi sama, a da nije opasno za njih.
Ručni i kreativni radovi: sastavljanje perlica na niti, rezanje škarama, modeliranje plastelinom, slikanje kistom, lijepljenje naljepnica, stavljanje različitih predmeta u boce ili kutije, savijanje i kidanje papira i niz sličnih aktivnosti značajno pridonose razvoju grafomotorike.
Rad s bojicama i olovkom: ova kategorija uključuje jednostavne aktivnosti tijekom kojih dijete koristi pisaći predmet. To može biti spajanje točkica u sliku, rješavanje labirinta, bojanje, crtanje pomoću šablona, crtanje kontura dlana, sjenčanje (na ovaj način djeca vježbaju snagu pritiska olovkom ili bojicom) ili obično škrabanje po papiru.